marin-ivkovic

nedjelja, 04.12.2011.

Općine na području Obrovca (5)

Sagledavajući veličinu i rasprostranjenost područja Grada Obrovca potrebno je neke općine ukinuti, a uspostaviti neke nove....
Tako je upitno postojanje općine Jasenice i nekih drugih koje djeluju na području područja Obrovac.
Kao prvo smatram da bi trebalo ukinuti upravo
Općinu Jasenice.

Tako bi područje Grada Obrovca obuhvaćalo mjesta:

1.područje Grada Obrovca, Jasenice, Zaton Obrovački , Muškovci , Žegar (Nadvode) i Krupu

2. Općina Kruševo:mjesta Kruševo, Karin Gornji, Bilišane i Medviđa.(Prosik).

Naravno, za svako formiranje općine (pripajanje i odbacivanje određenog mjesta iz sastava dotične općine) potrebno je provesti lokalni referendum.

04.12.2011. u 16:40 • 0 KomentaraPrint#

Općine na području Benkovca (4)

Na ovom vrlo razgranatom području ne samo da je potreban ostanak postojećih općina , već je potrebno i osnivaje jedne ili dvije nove općine...
Taksativno navodeći potreban je ostanak slijedećih općina : Polača, Grad Benkovac, Lišane Ostvičke,
Smilčić, Rodaljice i Stankovci .

Najprije ćemo se osvrnuti na područje Općine Polača sa lijedećim obuhvatom:

1. mjesto Polača, Jagodnja Donja, Jagodnja Gornja , Zapužane, i Nadin.

2. Općina Benkovac: Grad Benkovac, Šopot, Miranje Donje, Miranje Gornje , Ceranje Gornje, Ceranje Donje, Raštevič, Benkovačko selo, Raštević, Kula Atlagića, Korlat, Perušić, Podlug, Kolarna , Kožlovac, Buković, Buković Gaj, Lisičić, Popovići i Karin Donji (Kukalj)

3. Općina Lišane: mjesto Lišane Ostrvičke, Lepuri, Bulić,Ostrvica, Dobropoljci..

4. Općina Stankovci: mjesto Stankovci, Velim , Crljenik, Dobra Voda, Bila Vlaka, Vukšić, Pristeg i Morpolača,

5. Posebnu općinu potrebno je osnovati , (oformiti ) kao novu općinu u mjestu Rodaljice , koja je daleko
(i do 40 kilometra od autobusnih linija ili željezničke pruge), a da bi se smanjilo područje Grada Benkovca,. U istoimenom mjestu se nalaze zajedničko groblje Hrvata iz Bruške , Rodaljica i Ivkovića iz sela Dobropoljci, a samo mjesto je nekad već bilo općina , a kasnije i dugo vremena Matični ured. Iz mjesta potiču mnogi intelektualci kao što su Dr. Šime Đodan, akademski kipar Mile Grgas , žurnalista Željko Žutelija i mnogi drugi, a iz svakog od 26 domaćinstava potiče bar jedan član obitelji sa završenom VSS/I°.
Tako bi ovoj novoosnovanoj općini mogla pripasti mjesta uz samo mjesto Rodaljice, Bruška , Brgud , Bjelina, Kalanjeva Draga, Parčići. Ovim bi ova okolna mjesta bila nadohvat ruke Općini Rodaljice, a osnivanjem ove općine uvelike bi se rasteretilo područje dalekog Grada Benkovca...

6. Kao posebno zanimljivo poljoprivredno područje zauzimaju mjesta na trokutu više općina. Tako smatram da treba osnovati (oformiti) posebnu općinu na području Smilčića , a koja bi obuhvaćala ova ravnokotarska i poljoprivredno bogata mjesta..Dakle, Općina Smilčić bi obuhvaćala slijedeća mjesta: mjesto Smilčić (sa "Bašticom") , Biljane Donje, Biljane Gornje i Kašić

04.12.2011. u 15:53 • 0 KomentaraPrint#

Općine na području Biograda na Moru (3)

U sveopćem postupku smanjenja birokracije u manjim općinama , glede biogradskog područja predlažem slijedeće.

Prema ovom prijedlogu ukinule bi se općine Sv. Filip i Jakov i općina Pašman na otoku Pašmanu.

Tako bi ostale slijedeće općine, ujedno kao i prometna središta:
Općina Tkon, Općina Biograd na Moru i Općina Pakoštane sa slijedećim područjima obuhvata:

Područje općine Tkon je već definirano u jednom od prethodnih naslova , ali napisat ćemo ponovo:
1. Općina Tkon: mjesto Tkon i sva mjesta na Otoku Pašmanu do mosta na Ždrelcu. , a uključujući Otok "Katarinu" između Tkona i Bograda na Moru.

2. Općina Pakoštane: mjesto Pakoštane, Vrana i Drage

3. Općina Bigrad na Moru: Grad Biograd Na Moru , Sv.Filip Jakov, Turanj, Sv. Petar , Crvena Luka, otočje ispred Sv.Filipa i Jakova i Turnja, Otok Vrgada, Tinj, Sikovo , Lišane Tinjske i Kakma

Naravno, treba provesti lokalne referendume , a naročito kad je u pitanju Općina Sv. Filip i Jakov i Grad Bograd na Moru...

04.12.2011. u 15:31 • 0 KomentaraPrint#

Ukidanje i ostanak općina na širem području Zadra ( 2 )

Ovim prijedlogom pretpostavljam ukidanje slijedećih općina na širem zadarskom području , a sve u smislu smanjenja orgomnog birokratskog aparata . Tako bi se prema ovom prijedlogu ukinule slijedeće općine:

Općina Privlaka, Općina Vrsi, Općina Ražanac, Općina Zemunik Donji , Općina Pridraga, Općina Bibinje i Općina Sukošan

Tako bi ostale općine sa slijedećim područjima:

1. Općina Nin : mjesto Nin, Privlaka, Sabunike, Zaton, Grbe, Zukve, Vrsi, Ninski Stanovi, Žerava, Poljica Gornja i Poljica Donja.
2. Općina Poličnik: mjesto Poličnik, Murvica Gornja, Murvica Donja, Briševo, Smoković, Ljubač donji i Ljubač Gornji (čime bi Općina Poličnik dobila izlaz na more..) i mjesto Rupalj,
3. Općina Posedarje: mjesto Posedarje,Rtina, Krneza, Radovin, Matakov Brig, Slivnica Gornja, Slivnica Donja, Vinjerac, Vučjak , Maselnica,
4. Općina Starigrad: mjesto Starigrad-Paklenica, Rovanjska, Seline, Tribanj Šibuljine, Krušćica, Barić Draga sa granicom u Sv. Mariji Magadaleni (Ličko-senjska županija),
5. Općina Škabrnja. Mjesto Škarbrnja, Zemunik Donji, Zemunik Gornji, Debeljak, Galovac , Gorica, Raštane Gornje, Raštane Donje
6.Općina Novigrad:mjesto Novigrad, Paljuv, Pridraga i Podgradina, Islam Grčki i Islam Latinski...

Manje , više, to su mjesta u kojima su nekad bili matični uredi..., a stanovništvo se već naviklo na sjedišta jedinica lokallne samouprave, pošte i drugih službi u svojem mjestu. dok bi područje Grada Zadra obuhvaćalo
područje:

7. Grad Zadar sa pripadajućim otocima Silba , Olib, Premuda, Molat Ist i Skarda. , Bibinje, Sukošan, Tustica,
Crno (Babindub), Kožino i Petrčane .

04.12.2011. u 14:56 • 0 KomentaraPrint#

Ukidanje i formiranje novih općina na otočju Zadarske županije (1)

Gledano s aspekta reforme regionalnog ustroja Repubilike Hrvatske i eventalnu mogućnost formiranja Zadarske regije kao šeste regije u Republici Hrvatskoj te ogromni birokratski aprat uposlen u jedinicama lokalne samouprave , odnosno općinama predlažem slijedeće:
Kao 1. zalažem se za ukidanje slijedećih i formiranje novih otočnih općina , odnosno ostanak istih na području Zadarske županije.Dakle zalažem se za ukidanje općina kako slijedi:

Prema ovom prijedlogu ukinule bi se općine:

Božava, Pašman, Kukljica ,Kali, Ugljan,
a ostale bi dobile status kako slijedi slijedi u nastavku teksta :

Općina Tkon koja bi pokrivala sva mjesta na otoku Pašmanu i Otok "Katarina", a budući da je mostom povezana sa Otokom Ugljanom , mislim da bi bila dostatna Općina Preko na susjednom Otoku Ugljanu.Jasno je da na dva susjedna otoka povezana mostom postoji prevelik ( nepotreban ) broj općina. Tako bi kao središnja općina ostala Općina Preko koja bi pokrivala čitav Otok Ugljan i Otok Ošljak Umjesto općine Božava na Dugom Otoku zalažem se za opstanak Općine Sali na samo jugu Dugog Otoka, pri čemu bi Općina Sali (na jugu Dugog Otoka) pokrivala čitav Dugi Otok i dio Kornatskog otočja u skladu sa trenutnim razgraničenjem., dok bi se umjesto Božave formirala Općina Iž Veli sa mjestima Iž Veli, Mali Iž, Porovac , Otok Rava ( sa obe Rave na istoimenom otoku) i Otok Rivanj.. Ovdje ne isključujem uz bolju trajektnu i brodsku povezanost mogućnost formiranja Općine Iž Veli sa sjedištem u Zadru. Kako je Dugi Otok jako dug i od Velog Rata preko Božave , zahvaća velik broj mjesta na Dugom Otoku, pretpostavljam uvođenje višekratne autobusne linije duž Dugog Otoka, čime Božava , odnosno sjever Dugog Otoka ne bi ostao prometno izoliran i odsječen. Prednost Općini Sali u odnosu na Općinu Božava dajem stoga što se na ovom području nalazi "Slano Jezero", uvala "Telašćica", a obuhvaća i veliki dio Kornatskog otočja uz napomenu da uvala "Telašćica" predstavlja prirodno odmorište većeg broja stanih i domaćih jahti, a s donje (druge strane Otoka- prema otvorenom moru ) nalaze se velike i strme Kornatske stijene, koje predstavljaju nezaobilazno turističko odredište..S druge strane, u mjestu Zaglav, susjednom mjestu nalazi se i benzinska postaja na samoj obali , odnosno pirstaništu i jahti i brodova, a nedaleko je i trajektna luka i prilično uređeno mjesto Žman.
Pored svih nabrojanih, smatram da neizostavno kao općina treba ostati Općina Vir, a s obzirom na veliki broj kuća sa odmor, veći broj izgrađenih gospodarskih objekata, povećan broj stanovništva u ljetnim mjesecima i povezanost mostom Otoka sa kopnom.
Kad je u pitanju sjeverno otočje ( Silba, Olib, Premuda, Molat, Ist , Skarda ) mislim da ne treba osnivati posebnu općinu , a da bi ovo područje i dalje bilo dio Grada Zadra. s prirodnim i trenutnim razgraničenjem s Otokom Lošinj.
Na otoku Pagu bi trebalo ukinuti sve postojeće općine , osim Grada Paga. Naime, najveća mjesta na ovom otoku Stara Novalja i Novalja Nova su okrenute turističkom razvoju i trajektnom linijom povezane sa podvelebitskim mjestom Karlobag. Sam Grad Pag povjesno gledano predtstavlja i kulturoški , industrijski i urbani centar Otoka Paga. Naime, uz Solanu Pag i turizam sa hotelskim i privatnim smještajem, a uz pretpostavku bolje prometne povezanosti ( potreba rekonstrukcije ceste Posedarje - Otok Pag ) uz proizvodnju autohtonog brenda - paški sir, turističku manifestaciju u "Zrću" , ovaj otok bi dijelom trebao biti moto razvoja turizma na području Zadarske županije...

04.12.2011. u 13:35 • 0 KomentaraPrint#

subota, 03.12.2011.

Plinifikacija dalmatinskih i ličkih gradova i manjih naselja - nemoguća misija

Poslije izgradnje elekrične i vodovodne mreže pred nama se pojavio i problem plinifikacije gradova i manjih naselja. Da li smo uranili s tim problemom, ako se uzme u obzir da u mnogim ruralnim područjima, a isto tako i mnogim naseljima Like i Dalmacije, još uvijek nije riješeno ni pitanje vodoopskrbe , odnosno cjelokupne vodovodizacije mnogih naselja? Svakako jesmo! Paralelno s tim , ne može se izbjeći pitanje katastra instalacija? U mnogim "razvijenim mjestima", odnosno središtima lokalne samouprave i uprave još uvijek ne postoji, odnosno nije planski riješen katastar podzemnih instalacija. Svakodnevno smo svjedoci prekopavanja ulica, radi postavljanja vodovodnih cijevi, električnih kablova, a nije rijedak slučaj ni postvaljanja telefonskih instalacija.. I dok se u gradovima postavljaju podzemne instalacije vode i struje , telefona, u mnogim manjim naseljima električne instalacije su postavljene zračno i na stupove. Valjda jevtinija opcija .
Dakakao da neće biti problem razvođenja plinskih instalacija od grada do grada odnosno od pojedinog naselja prema drugom, ali razvođenje instalacija od kuće do kuće u nekim ruralnim područjima predstavlja ogroman problem i gotovo nemoguću misiju, bar za sada. Slično je i u gradovima gdje su građani sami vodili računa o urbanizaciji prostora, a ne same gradske ili županijske službe. Tako imamo ogromne razlike od gusto naseljenih područja gradova do naselja (kvartova) u kojim prevladavaju privatne kuće razbacane većim dijelom terena, ali ipak okrenute prednjom fasadom prema nekim, za njihove potrebe, važnijim prometnicama. Najjevtinije moguće rješenje je da instalcije idu nekim "najkraćim putem" , ali je postupak izvlaštenja vrlo skup postupak., a često je upitan i pristanak vlasnika zemljišta kojim bi instalacije trebale prolaziti.Tako često stvari osim u imovinsko-pravnim službama Državne uprave završavaju u sudskim parnicama. Tako je najpogodnije rješenje "prolaza" ,odnosno "provođenje" instalacija najfrekventnijim prometnicama u dotičnom gradu ili naselju. Na taj način neće biti neki veći problem provođenje instalacija u nekim stambenim i prometnicom povezanim blokovima , ali će neminovno doći do još jednog raskopavanja vrlo frekventnih prometnica i slijedom kazanog preusmjeravanja prometa vozilima, tako da će se stvarati prometni "čepovi". Naravno, samo postavljanje instalacije ne može biti stihijsko pa će tako i svako područje grada doći na red po unaprijed planiranom postupku Neminovno se potavlja pitanje razvođenja instalalcija po pjednihim kvartovima gdje prevladavaju privatne kuće za stanovanje. Doći će, a to se ne može izbjeći, do postavljanja instalacija preko privatnog zemljišta, vrtova, voćnjaka i slično....
Sve to lijepo izgleda i zvuči, ali kako će se vršiti postavljanje instalacija u same zgrade i privatne građevine. Što će se dogoditi u velikim zgradama sa velikim brojem stanova? Ponovo će se kopati zidovi za postavljanje cijevi. Postavlja se i pitanje vremena koje će biti potrebno za plinifikaciju samo jedne zgrade.? ili privatne kuće...što će, nadajmo se, biti prilično jednostavnije.. Neminovno se nameće pitanje ruralnih krajeva sa razbacanim građevinama udaljenim jedne od druge i po kilometar ( primjeri Like, Bukovice, Ravnih Kotara , Dalmatinske Zagore). Što sllijedi iza toga? Slijedi potreba, ako ćemo poštivati standarde EU da svaka zgrada pojedinačno i posebno treba biti plinificirana.Koliko će to koštati? A primjerice u Zadarskoj županiji još nije riješen u cijelosti ni problem izgradnje vodovoda "Istočni pravac" Seoske građevine nisu izgrađene uz samu glavnu prometnicu , kao što je primjer "šorova" u ravničarskom dijelu Hrvatske. Ovdje se radi o tom da je svatko gradio ondje, gdje ima svoju privatnu gređevinsku parcelu ne osvrćući se na građevinske uvjete, a urbanističkih ni provedbenih planova za naselje jednostavno nema, a niti su dugoročno u planu. Dakle, plinifikacija gradova i naselja u Hrvatskoj aktivno se provodi od grada do grada i dijelom po pojedinim gradskim kvartovima, a čak prije nego je to riješeno na međunarodnoj razini , gdje je još uvijek upitna trasa plinovoda iz Rusije preko Ukrajine prema jugozapadu Europe. Još uvijek nije jasno niti determirano hoće li trasa međunarodnog plinovoda iz Rusije zahvatiti područje Hrvatske ili će plinovod zaobići Hrvatsku i proći teritorijem Slovenije prema Trstu i dalje duž Italije. Otočje Jadrana i postavljanje intalacija u starim gradskim jezgrama izlišno je i spominjati....
Trenutno je ,kao jedino moguća industrijska plinifikacija, a plinifikacija kućanstava za sada je nemoguća misija! Nalazište Molve uz mađarsku granicu je za potrebe Hrvatske svakako nedostatno!

03.12.2011. u 13:18 • 0 KomentaraPrint#

Žrtve srpskih zločina u selu Dobropoljci

Kako su četnici pobili Ivkoviće,
jedine Hrvate u Dobropoljcima

Selo Dobropoljci smješteno je na mjestu nekadašnjeg rimskog naselja
A l v e r i a , u Bukovici (sjeverna Dalmacija), krševitom i za život vrlo škrtom kraju ispod padina najdulje hrvatske planine Velebit do Nacionalnog parka rijeke Krke, nešto podalje od jadranske obale. Ljudi su živjeli na kemenu i od kamena uz tek nešto malo jalove zemlje i zeleni koja je mogla opstati samo u ovom škrtom kraju. Živeći vjekovima na ovom surovom području ljudi su se svikli na tegoban i siromašan život i sve bure i nevere , zime, ljeta , suše glad i ratove. Njihova čula navikla su razlikovati šuštaj lišća, pjev ptica, lavež pasa , razne vojne i njihove koračaje.
U Drugom svjetskom ratu selo je slovilo kao partizansko; u njemu je osnovana prva komunistička organizacija na ovom dijelu sjeverne Dalmacije.
Nakon rata ljudi su nastavili živjeti u istom siromaštvu mirnim idiličnim stočarskim životom. Nisu se pravile razlike među ljudima i tako su se sklapala mnoga kumstva, prijateljstva, pobratimstva, ljudi su se jednako okupljali na feštama i krsnim slavama.
Do Domovinskog rata početkom devedesetih godina u selu je obitavalo devet obitelji Hrvata-katolika i 92 obitelji Srba-pravoslavaca. Iako se činilo kako jednakost vlada u svemu, stvarnost je ipak bila drugačija. Hrvatima se nije dopuštalo ni da izgrade molitvenu kapelu, a isto tako i groblje pa su sahranjivani u drugom udaljenijem selu. Hrvat iz Dobropoljaca nikad nije mogao biti seoski zastupnik u općini. Suvišno bi bilo isticati kako Hrvat ni u kojem slučaju nije smio javno isticati hrvatska obilježja, zapjevati koju hrvatsku nacionalnu pjesmu.....
U takvom okruženju i surovim životnim uvjetima ( prva autobusna linija otvorena je tek 1971. godine, električna energija dovedena je tek 1977. a tekuće vode selo nema ni dan danas), mladi Hrvati počeli su odlaziti iz sela i nastavljati se školovati u gradovima, a srpska mladež ili je ostajala i dalje u selu ili je nastavila školovanje u policijskim ili vojnim učilištima , gdje su uglavnom prevladavale srpske strukture.
Velikosrpska politika inicirana iz Srbije nastojala je na ovim područjima stvoriti takozvanu Republiku Srpsku Krajinu , a jedan od glavnih ciljeva bilo je etničko čišćenje koje je vršeno ili progonima ili ubijanjem Hrvata.
Naselje Ivkovića jedinih Hrvata u Dobropoljcima bilo je, za razliku od srpskih, razasutih duž 6 kilometara , kompaktno, donekle „urbanizirano“ i s daleko bogatijim i raskošnijim kućama tako da je na neki način predstavljalo stalni trn u oku seljaka Srba tim više što su Hrvati bili i zemljišno bogatiji , a drugi "problem" je bio taj što su Ivkovići katolici.
Vihor rata i sa svih strana okruženi Srbima ( tako da se nije moglo samovoljno pobjeći) pružio je Srbima mogućnost da istrijebe jedine Hrvate u selu-Ivkoviće. Tako je započeo val zastrašujućih zločina nad ovim nedužnim civilima. Najprije je 10, rujna ubijen Mirko Ivković , pok. Nikole (1932.) te je istu noć na smrt je pretučena i njegova supruga Marija (1932.) ; 2. listopada ubijen je Ivković Ivan, pok. Ivana (1935.) i njegova supruga (Srpkinja) Stevanija (1935.); 22.studenog ubijen je dipl.ing. geodezije Zvonko Ivković (1956.) dok je pomagao ocu u polju. U veljači 1993. ubijen je Ante Ivković -"Car"(1910.) nadrikipar, svojevrstan čudak u selu koji je jednako klesao biste kako hrvatskih tako i srpskih povjsenih junaka. Na koncu Srbi su objesili i njegovu suprugu Mandu (1914.) . Slijedeće žrtve trebale su biti Boja Ivković i njezina kćer Tanja (odvojene pune tri godine od supruga i oca na samo 50 kilometara) , ali su se za čudo spasile rizičnim bijegom i stalnim skrivanjem. Kasnije ih je UNPROFOR prevezao na slobodno područje.
Prigodom ekshumacije u Kninu bilo je vidno kako su žrtve ovog strašnog terora bile tako izmasakrirane da ih se moglo prepoznati samo po odjeći.
Nakon akcije Hrvatske vojske "Oluja " Srbi su pobjegli, a sada u naselju Ivkovići stalno žive dva stara bračna para , jedan s psihički retardiranim mladićem.

Zadar, 1996. godine

03.12.2011. u 11:59 • 0 KomentaraPrint#

petak, 02.12.2011.

Zadarska regija kao šesta u Hrvatskoj?

Razmatrajući područje Županije zadarske, njen geografski popložaj, usmjerenost stanovništva na ovaj grad (područje Paga , područje Obrovca, područje Biograda na Moru i područje Benkovca, te ogromno otočno područje od Otoka Lošinja do dijela kornatskog otočja: područje Otoka Silba, Olib, Premuda, Dugi Otok, Otok Molat , Ist, Skarda , područja Otoka Pašmana i Otoka Ugljana , Otoka Vira i Otoka Rivnja i Otoka Iž ) nedvojbeno je da ova regija zaslužuje poseban status u okviru pet preptpostavljenih regija za koje će se zalagati posebno političke stranke lijeve opcije. Naime, ovo područje (eventalno uvećano za područje bivše Općine Knin i bivše Općine Pag, pretpostavlja prometni, kulturološki, gospodarski i turistički centar Sjeverne Dalmacije i nikako se ne bi smjelo dogoditi da ga "proguta" regija Split skupa sa područjima Šibenika i Dubrovnika.
Ovo područje predstavlja goleme gospodarske potencijale, posebno ako se uzme u obzir njegova prometna povezanost sa državnom cestom "A1" ( sa izgrađenom "Kalmetinom"- ma koliko ona košta, sa izgrađenim novim putničkim i tajektnim i industrijskim terminalom "Gaženica " ), čime bi se rasteretilo uže područje Grada Zadra, a isto tako i željeznička povezanost sa Centralnom Hrvatskom sa kulturološkim centrima kao što su Stari Zadar, Grad Pag, Grad Biograd, i potencijali Benkovca, Knina sa izvorištem rijeke krke Krke ("Krčić"- park prirode) i kraljevskom tvrđavom u Kninu. Sam centar Zadra, osim brojnih crkvenih građevina obiluje i sa velikim brojem muzeja, sa novoosnovanim Muzejom antičkog stakla, sa novim Kazalištem lutaka (koje ima već dugo ima dostignut međunarodni renome), Muzejom Stalne izložbe crkvene i sahralne umjetnosti-"SICU", koja je međunarodno preopoznata , sa Muzejom Gada Zadra u osnivanju, knjižnicom Sv. Frane ( 1383, potpisan Zadarski mir), pristaništem za kruzere u samom centru Grada, sa neskrivenim turističkim potencijalima u Ninu (ninsko crno blato) i izgradnjom lječilišnog centra, turističkim potencijalima Zatona, ( jedan od najboljih autokampova na Jadranu , sa kompleksom hotela "Pinija" i turističkim kompleksom "Punta Skala" također u Petrčanima. Ne treba zaboraviti ni poznate spomenike kulture u samom Zadru. Osim navedenog, zadarsko područje obuhvaća i park prirode "Telašćica" na Dugom Otoku", park prirode "Vransko jezero" pokraj Biograda na Moru, dio Nacionalnoh parka "Kornati" i slično... U samom gradu Zadru ili pokraj su četiri marine : marina "Dalmacija" u mjestima Sukošan - Bibinje , privatni smještaj u turističkm jedinicama Sukošana i Bibinja, marina "Tankercomca" u samom Gradu , marina "Borik"-"Falkenstainer" na Boriku te marina jedriličarskog kluba "Uskok". Kad se uzme u obzir i moguća gradnja golf terena na području "Tustica" ("Mala Makarska") , onda je što se tiče samog Grada Zadra sve jasno. Naravno, ne treba nikako izostaviti gradske atrakcije kao što su "Morske orgulje", "Pozdrav suncu" i uređenje trgova: "Poljana Ivana Pavla II"( na dijelu Foruma ), trg uz samu crkvu Sv.Šime (i zlatni sarkofag Sv.Šime) , Trg Pet Bunara , Gradska vrata , lučicu "Foša i slično". Nadalje, trajektna linija Zadar-Preko čini jednu od najprometnijih trajektnih linija na Jadranu. Neizostavno se nameće i blizina međunarodne zračne luke u Zemuniku. Na samom zapadnom dijelu je kompleks hotela "Borik - Falkenstainer", a u izgradnji je uz nekoliko postojećih vrhunskih privatnih hotela. sa 4 ili 5 zvjezdica. Uza sve, posebno mjesto zauzimaju Etnički muzej, informatizirane knjižnice kao što su Gradska knjižnica, Znanstevna knjižnica (II u Hrvatskoj po broju naslova), Državni arhiv (II u Hrvatskoj po svojoj arhivskoj građi), veliki broj trgovačkih centara, uređenje mnogih privatnih apartmana na rubnim područjima kao što su Kožino Diklo, Borik, Arbanasi sa većim brojem zvjezdica, Opća bolnica Zadar kao jedna od najboljih deset u Hrvatskoj, te druge pojedinosti, kao što je hotel "Kolovare" na gotovo samom ulazu u Grad. Kad je u Pitanju zadarsko -benovačko područje , ne mogu se izostaviti ni dvije uhodane poduzetničeke zone ("Poličnik" i "Stankovci") i treća u pripremi ("Crno").Kad je u pitanju Biograd na Moru neizostavno se nameću velika servisna marina u samom Gradu. Ortopedska bolnica Biograd na Moru, hotelski kompleks sa teniskim igralištima u kompleksu Soline, blizina međunarodnog kampa u Crvenoj Luci, veliki turistički potencijali mjesta Pakoštane. Ogromni resursi u poljoprivredi rasprostranjeni duž Ravnih Kotara, Tvornice ribljih konervi "Adria " u Kalima, turistički i hotelski kompleksi u Kukljici "Zelena Punta" , hoteli u Preku i u mjestu Ugljan na istoimenom Otoku, hotelski komleksi u mjestu Božava na Dugom Otoku, hotel u Salima. na jugu Dugog Otojka, Uvala "Mir" kao odmorište jahti, uvale oko mosta u Ždrelcu sa istom namjenom te povezanost mostom Otoka Pašmana i Otoka Ugljana, a isto tako povezanost mostom Otoka Vira sa zaleđem, povezanost regije sa dvama mostovima na Maslenici ( "Stari" i "Novi most") , turistički potencijali Novigrada Zadarskog, te hotelski kompleks na Otoku Pagu uz velike turističke potencijale Novalje Stare i Novalje Nove.Neizostavno je nužno navesti i turističke kapacitete Otoka Iž-a (hotelski i privatni smještaj) Kad je u pitanju Benkovac, treba spomenuti blizinu Karina na moru , utvrdu "Kaštel " begova Benkovića , blizinu rimskog naselja "Asseria" te prometnu povezanost sa Obrovcem i blizinu autoceste "A1" sa dva čvorišta Pristeg i Zapužane. U pogledu gospodarstva ogromni su potencijali hladnjače u Benkovcu
( kapaciteta 1500 vagona), a direktno je terminalom povezana sa željezničkom prugom. Potencijali G.P. "Radnik" -Benkovac , dok je u Kninu pokretač svega uz željeznicu predstavljalo i sada dijelom predstavlja TVIK -Knin. U pogledu Obrovca svakako treba navesti prekrasni kanjon rijeke Zrmanje (nekad se snimao film "Vinetou". Kad se svemu doda park prirode Velebit , sa Nacionalnim parkom Paklenica , Mala Paklenica i njena pripadnost parku prirode Velebit, te ogromni potencijali Rovanjske, Posedarja , Maslenice ,Selina, Starigrada-Paklenice, Tribnja -Šibuljine, Krušćice, Barić Drage pa sve do Sv. Marije Magdalene, gdje granica županija prelazi preko kuća ovog naselja. S druge pak, strane , osim djelomično spomenutih pogodnosti za formiranje Zadarske regije , je i sama činjenica da je Grad Zadar dugo godina bio administrativno i upravno područje čitave Dalmacije.
Viza-vi svega navedenog ( a to je samo dio) ističem potrebnim osnivanje Zadarske Regije kao šeste ili ine na području Hrvatske.

02.12.2011. u 17:50 • 0 KomentaraPrint#

Rekonstrukcija ceste Obrovac - Zaton Obrovački - Sveti Rok

Moj slijedeći dopis tiče se teme ( o kojoj su već pisale mnoge lokalne novine) neodgodive rekonstrukcije
ceste Obrovac - Zaton Obrovački - Sveti Rok. Radi se, naime, o cesti koja je za vrijeme gradnje tunela Sveti Rok služila kao servisna, odnosno pristupna cesta samom tunelu. Cesta je građena za vrijem Franje Josipa
i prelazi Velebit na najpogodnijoj lokaciji, na prijevoju Mali Alan. Do početka gradnje tunela bila je još uvijek neasfaltirana, ali je tijekom radova koliko, toliko modernizirana. Cesta je široka otprilike 5,5 metara i pokrivena jednim asfaltnim slojem. Već je i vrapcima na grani jasno koliko je puta autocesta " A1" bila zatvarana zbog silovitih udara bure.Kako je ova cesta građena ispod padina Velebita i zaštićena od naleta bure, njenom rekonstrukcijom bi se spriječila česta zatvaranja autoceste "A1" na potezu od Masleničkog mosta do Sv. Roka. Rekonstrukcijom ove ceste , njenim proširenjem na 6 ili 7 metara spriječila ni se česta odsječenost Like od Dalmacije, a brojna vozila, a najčešće kamioni bili bi prisiljeni na zaustavljanje i dugotrajno čekanje ispod padina Velebita,odnosno duž stare ceste Maslenica - Obrovac, a najčešće se radi o gospodarskim vozilima, kamionima, kamionima s prikolicom, autobusima i sl. Naime nije rijedak slučaj čestih prevrtanja kamiona, njihovog kašnjenja isključivanja iz prometa i drugih nepogodnosti. Međutim, ako bi se koristila cesta koja od Zadra vodi preko Karina i Obrovca ( mada most u Obrovcu preko rijeke Zrmanje ima ograničenje glede težine vozila tj. osovinskog pritiska) promet ovom cestom u tom slučaju bi bio jedino mogući u cijelosti siguran. Naravno u tom slučaju bi bila potrebna i rekonstrukcija ceste od samog Obrovca ( u ne baš velikoj duljini) do bivše tvornice glinice( na "Bravaru"). Kako je čitava ova dionica od Zadra do Obrovca i dalje do Svetog Roka zaštićena od udara bure, ne bi dolazilo do čestog odsjecanja prometa iz pravca Dalmacije do Like, a pri čemu prirodnu "pregradu" čini sam Velebit. Uz ono najbitnije ova cesta bi imala i određeni turistički karakter, uz pretpostavku da je uz ovu prometnicu smješteno popularno izletište "Tulove grede", Međutim u pitanju je prije svega gospodarski aspekt ove, od vjetra (bure) zaštićene prometnice....Budući da je cesta već prilikom izgradnje tunela Sv.Rok djelomično rekonstruirana i da već postoji kao najbolja trasa, koja povezuje Obrovac i Sveti Rok, mislim da investicija ne bi bila skupa , odnosno da bi u cijelosti s aspekta izgubljenog vremena i sigurnosti u prometu bila u potpunosti opravdana...

02.12.2011. u 16:37 • 0 KomentaraPrint#

"Unska pruga"- Koridor 5C?


Ovim napisom želim naglasiti potrebu obnove "Unske pruge " do Knina i njenim račvanjem u Kninu prema Zadru i u Perkoviću: Šibenik - Split.
Mislim i smatram potrebnim obnovu "Unske pruge" do Knina te njenim nastavkom prema Splitu, odnosno Šibeniku i Zadru gdje se gradi nova industrijska luka ("Gaženica"-"Barbaričine" ). Kao što je poznato "Lička pruga" je vrlo zastarjela (građena u doba austrijske vladavine ovom zemljom) i predstavlja jednu vrlo sporu vezu između Zagreba i Dalmacije. Tuneli su još uvijek zemljani, mnoštvo zavoja, strmina i uspona, starost željezničkih šina i dotrajalost pragova....
"Unska pruga" je djelomično oštećena i dijelom elektrificirana i gledano s aspekta međudržavnog sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Srpske, osnosno federacije BiH, smatram da ga nije teško postići jer je od interesa i za Hrvatsku i za Republiku Srpsku , a tako i za federaciju BiH. Kao što je poznato, ova pruga djelomično prolazi (prateći tok rijeke Une) područjem Hrvatske , a djelomično područjem federacije BiH i Republike Srpske ( veliku korist od ove pruge imali bi i Bihać i Cazinska krajina u cijelosti, Sanski most Hrvatska Kostajnica i Srpska Kostajnica i mnogi drugi gradovi uz prugu, a interese Dalmacije, gledano s apekta skupe izgradnje koridora 5C (Mohacs - Ploče ), za sada ne treba posebno isticati. Koridor C5 većim dijelom prolazi obilnijim i dubljim zemljištem Slavonije (što otežava i poskupljuje izgradnju ),a mislim da ravničarski dio Republike Hrvatske, ipak, ima autocestu Lipovljani -Zagreb koja prolazi pored Slavonskog Broda, Novske , Vinkovaca i još nekih većih gradova u Hrvatskoj. A autocestom je povezan i sam centar regije Osijek.. Kao većim prioritetom smatram obnovu "Unske pruge" čime bi se Dalmacija sa središnjom Hrvatskom povezala daleko "brže" i jevtinije nego je to sada korištenjem "Ličke pruge". Pogotovo gledano s industrijskog stajališta. Sama činjenica da je "Unska pruga" većim dijelom elektrificirana , odnosno bila elektrificirana do Knina,( kao vrlo važnog željezničkog čvorišta) mislim da svakako zaslužuje prioritet pogotovo kad se uzme u obzir brzina njene obnove, a sve u kontekstu izgradnje koridora 5C koji bi prolazio vrlo zahtjevnim i geografski teškim područjem Republike Srpske i federaicje BiH-a, a Hrvatska luka Ploče (kao vrlo bitna luka) ipak je , kako, tako povezana i željeznicom i cestom , odnosno transferzalom kroz područje BiH -a, odnosno od Srajeva do samih Ploča. Sa samog geografskog gledišta izgradnja koridora 5C bila bi i skupa i dugotrajna, dok bi se obnovom "Unske pruge" dobila brza prometnica kako putnička tako i industrijska , a kao poveznica Novske i Dalmacije, odnosno središnje Hrvatske i dijelom razvijenije regije Dalmacije ( Split, Šibenik sa odvojkom u Perkoviću i sam Zadar sa odvojkom u samom Kninu) Ne treba posebno navoditi što bi ta željeznička pruga značila samoj prometnoj povezanosti i bržoj industrijalizaciji Grada Knina.
Pri ovom navodu, podržavam razmišljanja , kojima se ističe prioritetno povezivanje dijela Dalmacije i Juga Hrvatske, odnosno prioritetnim nastavkom daljnje izgradnje autoceste "A1" od Vrgorca prema Dubrovniku, a Pelješki most ostavio bi se za neka bolja vremena. Naravno, i u ovom slučaju, ( kontekstu ,međudržavne i miroljubive suradnje) autocesta prolazi i područjem BiH-a kod Neuma.. ali, svako dajem prednost miroljubivom rješenju sa BiH-om, nego preskupoj izgradnji Pelješkog mosta , a gdje su još uvijek neriješena imovinska pitanja. Prolaskom autoceste kroz područje BiH-a svakako bi doprinijelo i ubrzanijem razvoju južne Hercegovine i njenoj boljoj povezanosti sa većim dijelom Hrvatske, ali i bržim pristupom zemljama Evrope.Za sada je ta povezanost ograničena samo na uža područja Imotskog i Vrgorca, sa vrlo lošim pristupnim cestama.
Naime pojačanom industijskom izgradnjom i područja Splita ( područje poduzetničke zone "Dugopolje" - "Novi Split" ) i područja Šibenika i Zadra postala bi dostupnija za ulaganja gospodarstvenika iz Hercegovine, a i čitave federacije BiH, same Republike Srpske. Pri svemu federacija BiH, a naročito Hercegovina bila bi "bliže" Evropi i dostupnija stranim ulaganjima.
Budući da se radi o vrlo skupim projektima , mislim da prije davanja neke suglasnosti jednoj ili drugoj opciji (investiciji) treba dobro i jako dobro razmisliti. u prvom redu brzini i cijeni koštanja jednog , odnosno drugog projekta...

02.12.2011. u 15:47 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  prosinac, 2011  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Prosinac 2011 (11)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Linkovi

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se